Pozicija jedme profesije u sistemu inženjerskih oblasti može se meriti doprinosom.te rofesije u sistemu stvaranja određene vrednosti. Doprinos određene profesije stvaranju vrednosti u idealnom uzlovima može se smatrati i vrednošču radva koje je investtitor spreman da plati. Na taj način doprinos profesije se može izraziti određenim brojem novčanih jedinica. Naravno, ova vrednost neće uvek biti u skladu sa subjektivnim merilima izvršilaca radova ali se, u uslovima slobodnog tržišta, ona smatra jedino merodavnom. Izvršioci radova koji nisu u stanju da raove izvrše u okvirima tržišno formiranih cena pre ili kasnije će nestati sa tržišta i ustupiti mesto onim preduzećima koja su sposobna da prilagođavaju troškove cenama formiranim u konkurentskim uslovima. Ovi mehanizmi su jasni i oni pokreću razvoj jedne profesije. Ona preduzeća koja su uspešnija u ispunjavanju tržišnih kriterijuma (u odsustvu monopola i drugih izvora destrukcije na tržištu) imaju veće šamse da opstanu na duži rok. Istovremeno, preduzeća koja su uspešna na tržištu doprinose ugledu geodetske profesije i širenju geodetske delatnosti na različite inženjerske oblasti. suprotno tome geodetska preduzeća koja ne ispunjavaju očeivanja tržišta (ili drugih profesija) mogu naneti neprocenjivu štetu profesiji ako nekomopetentno i nestručno obavljaju poslove. Nestručno odrađeni poslovi mogu trajno eliminisati geodetske radove iz oblasti gde su oni neophodni i time smanjiti njihov tržišni potencijal jer investitori mogu generalizovati i jedan neuspešan projekat (nekompetentnog preduzeća) pripisati nesposobnosti čitave struke da rešava određeni tip problema. Ove situacije mogu naneti neprocenjivu štetu geodetskoj profesiji i moraju se pažljivo analizirati pri konkurisanju za geodetske poslove na tržištu.
Нема коментара:
Постави коментар